«Jednostavno rečeno, porezno utočište je bilo koja država čiji zakon, regulacije, tradicija i u nekim slučajevima međudržavni ugovori omogućavaju pojedincu da smanji svoj ukupni porezni teret.» Ova opća definicija, međutim, obuhvaća mnoge tipove poreznih utočista pa je važno razumjeti njihove međusobne razlike.

Bez-porezna utočišta - zemlje koje nemaju porez na prihode, krupnu zaradu ili kapitalni porez i u kojima možete inkorporirati i/ili osnovati trust. Vlade ovih zemalja ipak ostvaruju određeni prihod od korporacija. No-tax (odsustvo poreza) znači da je ono što plaćate neovisno o zaradi kompanije. Ove zemlje mogu uzeti određenu malu naknadu za dokumente inkorporacije, na vrijednost ukupnih dionica, godišnu registracijsku pristojbu itd. Glavni primjeri su Bermuda, Bahami i Kajmanski otoci.

Utočišta bez poreza na strani prihod - zemlje koje uzimaju porez na prihod i od pojedinaca i od korporacija, ali samo na lokalno stečeni prihod. One izuzimaju od poreza svaku zaradu iz stranih izvora, koja ne uključuje lokalno poslovanje, osim jednostavnih poslova "vođenja kućanstva". Na primer,u ovakom utočistu najčešće nema poreza na dobit stečenu od izvoza domaćih proizvoda.

Utočišta bez poreza na strani prihod dijele se u dvije kategorije. Ima onih koja dopuštaju korporaciji poslovanie i unutar i izvan zemlje, oporezujući samo prihod koji dolazi iz domaćih izvora, i onih koje zahtijevaju od kompanije da u trenutku registracije odluči hoće li obavljati lokalno poslovanje sa odgovarajućim poreznim obvezama, ili će obavljati samo vanjsko poslovanje i tako biti izuzeta od poreza. Glavni primjeri ovih dviju kategorija su Panama, Jeresey, Guernsey, Isle of Man i Gibraltar.

Nisko-porezna utočišta - zemlje koje uzimaju određeni porez na ukupne prihode iz bilo kojih izvora. Ipak, mnoge imaju ugovore o duplom oporezivanju sa mnogim državama s visokom poreznom stopom, što može umanjiti porez na dobit ostvarenu u visoko-poreznim državama. Cipar je osnovni primjer.

Specijalna porezna utočišta - zemlje koje uzimaju sve ili većinu uobičajenih poreza, ali dopuštaju određene ustupke određenim tipovima kompanija /kao što je potpuno porezno izuzeće za špedicije ili filmsku industriju/ ili dopuštaju posebne fleksibilne korporativne ugovore kakve nudi Liechtenstein.

Da biste precizno razumjeli ulogu poreznih utočišta važno je razlikovati dvije osnovne vrste prihoda:
1/ zaradu od rada i 2/ zaradu od kapitala.

Prva vrsta zarade je ono što ostvarujete svojim radom: plaća, naknada za profesionalne usluge i sl.
Druga vrsta zarade odnosi se u osnovi na povrat investicija: dioničarske dividende; kamate na bankovne uloge, zajmove i obveznice; prihod od rente, autorska prava na patente. Porezna utočišta korisna su za prihod iz invsticionog portfelja. Osnivanje korporativnog trusta u poreznom utočištu može dovesti do totalnog poreznog izuzeća ili do vrlo simboličnog oporezivanja dohotka stečenog na osnovu investicija. Određene vrste poslovanja mogu se vrlo efektivno bazirati na poreznim utočištima. Ako objavljujete bilten, na primjer, možda ćete moći pokrenuti cijelu operaciju u državama potpuno oslobođenim poreza, kao što su Bahami ili Kajmanski otoci. Ako vaš prihod dolazi od autorskih prava /na primjer na kompjuterski program koji ste izumili/, Nizozemska slovi kao baza za zaklanjanje autorskih prihoda.